U srijedu, 5. travnja 2023. u Društvenom centru Jedro u Murteru održan je okrugli stol „Otpad u moru, čija je to briga?“.

Ovaj okrugli stol organizirala je udruga Argonauta u sklopu projekta Eko dotok na otok financiranog od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a  kroz koji je u planu čistiti podmorja otoka Prvića, Vrgade i Žuta (gdje se akcija već organizirala prošlu jesen). Uz akcije čišćenja održavaju se redovite edukacije za djecu na teme očuvanja okoliša te kao treća aktivnost okrugli stolovi u općinama spomenutih otoka.

Na ovaj okrugli stol bili su pozvani dionici koji su direktno povezani s područjem otoka Žuta; predstavnici brodara, koncesionara za prijevoz otpada, komunalnog poduzeća, Općine,  ACI Marine, Marine Hramine, NP Kornata, Turističke zajednice, JU Prirode Šibensko – Kninske županije te iznajmljivači, posjednici i lokalne udruge.

Glavna tema bio je i sam naziv našeg okruglog stola  „Otpad u moru, čija je to briga?“ na koju je svaki od sudionika koji se odazvao podijelio mišljenje i gledište na ovu temu.

Dakle, čija je odgovornost otpad u moru?

U čl. 10 zakona o pomorskom dobru piše kako se jedinice lokalne samouprave trebaju brinuti o pomorskom dobru na njenom području, no u zakonu nema propisane i definirane nikakve odgovornosti i obaveze po tom pitanju.

Čini se da upravo na tome počiva nesustavnost u rješavanju ovog gorućeg pitanja na kojemu nam počiva zdravlje našeg okoliša, a zatim turizam i općenito gospodarstvo.

Općenito, akcije čišćenja otpada u moru provode se uglavnom kroz inicijative i dobrovoljnom radu volontera, organizirane su kroz projekte i akcije, no često i njihovo provođenje bude otežano pitanjem tko će na kraju zbrinjavanje tog sakupljenog otpada platiti. Odgovor na ovo pitanje, prema znanju sudionika okruglog stola nije bio jasan, jer s jedne strane nameće se kao odgovor jedinica lokalne samouprave, a s druge strane, ukoliko npr. kočari dopreme otpad koji su sakupili u luku, onda zbrinjavanje otpada treba podmiriti onaj tko upravlja tom lukom.

S treće su strane, primjerice u Nacionalnom parku Kornati organizirali redovito prikupljanje morskog otpada s područja Nacionalnog parka vlastitim brodom iako to nije nigdje zapisano kao obaveza.

U svakom slučaju, već nakon ovih nekoliko redaka da se zaključiti kako nisu jasno postavljene obaveze i odgovornosti povezane sa zbrinjavanjem morskog otpada ili su pak postavljene na način da prosječnom građaninu nisu jasne.

Moguća rješenja

Ono što je na ovom okruglom stolu spomenuto kao najveća prijetnja morskom okolišu su u prvom redu nautički turizam, odnosno neekološko i neodrživo ponašanje turista, zatim nepostojanje sustava kanalizacije, uzgajališta zbog kojih more smrdi i masno je, masovnost turizma te općenito globalni razvoj i ritam života kojega ne prate održiva ponašanja.

Sudionici okruglog stola dali su i prijedlog kako smanjiti štetu ovakvih ponašanja jer na kraju krajeva, puno toga počiva na osobnoj svijesti i ponašanju svakoga od nas ponaosob. Ono što bi moglo biti jedno od rješenja je edukacija i informiranje posjetitelja o poželjnom ponašanju – dizanje svijesti o problemu otpada u moru i poticanje ponašanja kojim neće primjerice bacati hranu i otpad kao ni prazniti tankove u more.

Tu se bio spomenuo i jedan projekt udruge Argonauta kroz koji su u marinama postavljeni pultovi s letcima, bannerima i općenito informacijama o poželjnom ponašanju. Na tom tragu bi marine u Hrvatskoj mogle sustavno pokrenuti zeleni marketing kojim bi se promovirale ekološke kampanje za njihove posjetitelje na način da uvaže značaj i potrebu za ovakvim vidom marketinga te da im ekološka i održiva ponašanja njihovih posjetitelja budu u vrhu prioriteta njihovog poslovanja. S obzirom da je charter industrija u Hrvatskoj jedna od najvećih u svijetu, to bi bio ogroman korak u novom, održivom smjeru.

Svijest prosječnog pojedinca o problemu otpada u moru

Otpada u moru ima jako puno, no on nam se ne čini kao veliki problem jer ga običan građanin nema prilike vidjeti. Sudionici ovog okruglog stola složili su se da se taj otpad tu sakupljao desetljećima jer su  ljudi koji su živjeli prije 50 ili 100 godina običavali komad namještaja ili bilo čega drugoga što im nije više potrebno jednostavno baciti u more.

Projekti kao pokretači dobre prakse

Na tom tragu su se kočari pokazali kao izvrsni sakupljači morskog otpada te im se kroz jedan projekt omogućilo da odlažu otpad koji su sakupili, a koji se onda organizirano zbrinjava.

Problem je u tome što dobra rješenja koja se pilotiraju kroz projekte ne uđu u sustav i ne nastavljaju see, već većinom stanu s datumom završetka projekta i njegovog financiranja. Na taj način rezultati ovakvih i sličnih projekata ostaju neiskorišteni.

Uloga medija

Sudionici ovog okruglog stola složili su se kako bi mediji trebali češće pratiti akcije čišćenja morskog otpada te stavljanjem fokusa na tu temu doprinositi dizanju svijesti prosječnog građanina o ovom problemu.

Još je jedan prijedlog zazvučao vrlo zanimljivo, a to je da Hrvatska turistička zajednica, umjesto dosadašnjih slogana osmisli slogan povezan s ekologijom, održivošću i brigom za okoliš pa da njime pozivamo turiste u našu zemlju kojima su održiva ponašanja u skladu s njihovim vlastitim vrijednostima te da se sve odluke donose u skladu s načelima održivosti i brige za okoliš.

S ovom smo mišlju i zatvorili naš okrugli stol.