Participativna radionica „Participativno upravljanje lokalnom zajednicom Općine Murter – Kornati: društveno odgovorno poslovanje i zeleni marketing“ u sklopu projekta JEDRO (podaktivnost 1.6.4.) održana je u petak 3. prosinca 2021. s početkom u 10,00 sati. Radionica se održala uz pridržavanje epidemioloških mjera. Sudionici radionice bili su predstavnici organizacija civilnog društva, Općine Murter-Kornati te drugih javnih i privatnih organizacija.

U prvom dijelu radionice izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru iznijela je temeljna načela koncepta društveno odgovornog poslovanja i ponašanja na razini pojedinca, poslovnih organizacija i društva u cjelini. Osobne vrijednosti, moral, svjetonazor i etički izbori utkani u različite interese i ciljeve pojedinaca i organizacija na lokalnoj razini često je teško uravnotežiti. Složenost implementacije ovog koncepta očituje se kroz nužnost ostvarenja ekonomske održivosti, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radnu okolinu, zaštitu okoliša, tržišne odnose, odnose sa zajednicom, odgovorne politike raznolikosti i zaštitu ljudskih prava. Ova problematika aktualizirana je kroz praktične primjere, temeljem kojih su sudionici razmatrali primjenu koncepta društveno odgovornog poslovanja u lokalnoj zajednici Općine Murter – Kornati. Ovakav pristup poimanja poslovanja i ponašanja izazvao je raspravu među sudionicima.

Nakon ovoga doc. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru predstavio je ekološke certifikate i oznake kao jednu od mogućnosti implementacije koncepta društveno odgovornog poslovanja. Ekološki certifikati i oznake označavaju promjenu poslovanja usmjerenu smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, stoga imaju značajnu ulogu u društveno odgovornom poslovanju jer doprinose održivom razvoju kroz brigu, zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša. Oni također označavaju određenu kvalitetu i služe kao dokaz izvrsnosti u poslovanju. Osim toga, njihova implementacija značajno utječe na podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša, jer promovira odgovorno ponašanje internih i eksternih dionika. Njihova primjena sve je veća u turizmu, jer destinacije žele pokazati odgovorno ponašanje te se diversificirati i pozicionirati na turističkom tržišu. Praktični primjeri primjene ekoloških certifikata i oznaka u svijetu poslužili su za analizu i utvrđivanje mogućnosti primjene istih u lokalnoj zajednici Općine Murter – Kornati.

Prethodne elemente iskoristila je dr. sc. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru da iznese temeljna načela i ciljeve zelenog marketinga, koji se također razmatra u okviru društveno odgovornog poslovanja. Zeleni marketing kao vrsta društvenog i ekološkog marketinga uključuje marketinške napore usmjerene ka zadovoljavanju želja potrošača vezanih uz zaštitu okoliša. Temeljni primjeri zelenog marketinga su proizvodi prijatelji okoliša (niska ili nulta štetnost), ambalaža (manje ambalaže ili iz recikliranog materijala, povratna ambalaža, označavanje koje olakšava recikliranje) i komunikacija (potrošači osjetljivi na vjerodostojnost poruka). Ovi elementi dodatno su problematizirani u kontekstu rezultata istraživanja ponude i potražnje na globalnom turističkom tržištu, a posebice temeljem praktičnog primjera države Slovenije koja se brendira kao zelena destinacija. Sve navedeno je poslužilo kao polazište za dobru raspravu i promišljanje o čimbenicima prepoznatljivosti Općine Murter – Kornati na turističkom tržištu.

Radionica je zadovoljila potrebe sudionika, ali je još više ukazala na složenost utvrđivanja zajedničkih vrijednosti, načela i normi kao temelja društveno odgovornog poslovanja u lokalnoj zajednici Općine Murter – Kornati. Razvidno je također kako je za provedbu koncepta društveno odgovornog poslovanja potrebno razvijati određena znanja. Imajući u vidu sve izneseno i povratne informacije sudionika na radionici, može se zaključiti kako je na razini lokalne zajednice potrebno promišljati o specifičnim zajedničkim vrijednostima kao čimbenicima društveno odgovornog poslovanja i ponašanja. Ti čimbenici mogu doprinijeti održivom razvoju lokalne zajednice u vidu jačanja kulturnog identiteta, očuvanja okoliša i podizanja blagostanja, međutim, njih je istovremeno potrebno primjereno graditi i promovirati među mlađim generacijama kako bi ih sačuvali za budućnost.